Temperature koje su Đakovo, može se reći, grijale prošlog vikenda, bile su kao naručene za održavanje jubilarnih 30. Đakovačkih bušara u organizaciji Grada Đakova i Turističke zajednice Grada Đakova, a uz suorganizaciju Saveza KUD-ova grada Đakova, Đakovštine, KUD-a Sklad i Konjogojske udruge Široko Polje. Od ranog jutra žila kucavica grada, naš jedinstveni korzo, bio je ispunjen kako prezentacijom i prodajom autohtonih proizvoda, tako i mirisima koji su se širili sa štanda grada prijatelja – Grada Vrlike. Vrličani su ponovno, nakon samo pola godine, Đakovčane počastili svojim tradicionalnim uštipcima, pršutom, a u čast našim Bušarima priredili su bakalar s kuhanim krumpirom. Uz njihov stol tako su se redali naši sugrađani, gosti manifestacije, a redale su se i pohvale na račun kulinarskih vještina vrijednih prijatelja našeg grada.
U prijepodnevnim satima u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je foto-monografija „Trideset godina Đakovačkih bušara“. Poklade ili, kako ih zovu, peto godišnje doba, u Đakovu su u znaku 30. Đakovačkih bušara, najveće pokladne manifestacije istoka RH, a koji su prije 30 godina započeli skromno, da bi danas bili odmah uz Riječki karneval i Samoborski fašnik. Taj hod Bušara kroz tri desetljeća sažet je u foto-monografiji „30 godina Đakovačkih bušara“ koja je danas predstavljena u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo. Financijski je iza nje stala Hrvatska turistička zajednica, a izdavač - Turistička zajednica grada Đakova (TZGĐ), tiskao ju je u nakladi od 400 primjeraka. Druga je to monografija Bušara, prva je tiskana u povodu 25 godina te pokladne manifestacije. Na gotovo 100 stranica je oko stotinu fotografija niza đakovačkih i autora s područja Đakovštine, a tu su i prigodni tekstovi. Glavna urednica foto-monografije je i etnologinja Marija Gačić, a grafički dizajner Marko Jovanovac. Uz njih dvoje, izdanje je predstavila i direktorica TZGĐ Marija Borko, dok je moderator predstavljanja bio Robert Francem koji je Bušare nazvao i 'kontrapunktom Đakovačkih vezova'. Borko je foto-monografiju predstavila kao vrlo zabavnu, s elementima digitalizacije, te kao jooš jednim načinom brendiranja, promidžbe Bušara, uz pohvale HTZ-a za vizualu. Jovanovac je rekao kako je misao-vodilja bila napraviti ju kao ozbiljnu, a istovremeno zabavnu priču o Bušarima, dok je Gačić rekla kako je monografija pisana popularno-znanstvenim stilom, pitko, da se čitatelju na zanimljiv način prenese duh 30 godina Bušara koji se naslanjaju na stoljetnu tradiciju poklada ovoga podneblja. Naglasila je i ključ 'obrnutosti' foto-monografije, a što simbolizira tu simpatičnu inverziju koju daju poklade – muškarci su u pokladama žene, a žene muškarci itd.
- Kroz fotografije pratimo i koliko su Bušari kroz godine pratili aktualnosti – 'bavili' su se ptičjom gripom, Bin Ladenom, avionima itd., 'sprovodom' kune, rekla je Gačić. Dio izdanja posvećen je gostima i njihovim pokladnim običajima i maskama, a dio se odnosi na tekst Ana-Marije Sarić i Mateje Brlošić. Odnosi se na pokladne običaje u Piškorevcima, u kompilaciji s onima u Satnici Đakovačkoj.
Nakon predstavljanja knjige, održane su radionice za djecu, a najatraktivniji dio Bušara bila je pokladna povorka u kojoj je bilo oko 1700 sudionika. Prethodno je, dakako, „pala gradska vlast“, a uspostavljena je Bušarska republika. Gradonačelnik Mandarić tako je na kratko ostao bez ključa grada. Program se ove godine po prvi put nastavio u prostoru Kuće Reichsmann, mališani iz vrtića „slijevali“ su se u zatvoreni prostor, dok je na otvorenom održana zabava uz „Vatrogasce“. U istom prostoru dodijeljene su i priznanja nagrađenim maskama. U nedjelju je u Široko Polju održano pokladno jahanje.
