In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player
Joomla! Slideshow

Znamenitosti

 

 

BISKUPSKI DVOR
Palača nadbiskupskog dvora je izgrađena u 18. st. u kasnobaroknom stilu. To je vrijedan spomenik kulture koji, uz katedralu i okolna zdanja, tvori povijesno i ambijentalno najvredniji, ali i nalijepiš dio Đakova.
U njedrima ove impozantne jednokatnice uz crveni salon nalazi se još raskošno obnovljenih salona sa zanimljivim starim kaminima, tu je i mala privatna kapelica, ali i raskošni podrumi koji čuvaju najfinija misna vina.
U njemu su i danas smješteni uredi Đakovačko-osječke nadbiskupije.

BOGOSLOVNO SJEMENIŠTE
Bogoslovno sjemenište u Đakovu ima dugu tradiciju. Postoji od 1806. godine kada ga je osnovao biskup Antun Mandić. Kako je, da bi se postalo svećenikom, potreban i studij, biskup Mandić osniva i studij filozofije i studij teologije.
Biskup Krapac je 1913. godine sagradio novu zgradu Sjemeništa, koja stoji do danas.
Posljednjih 20 godina se Bogoslovno sjemenište i teološki fakultet administrativno odvajaju, da bi se 1994. odvojili i fizički jer fakultet seli u posebnu zgradu.
Danas Bogoslovno sjemenište možemo gledati na dvije razine. Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata, no sjemenište su i ljudi koji u njemu žive: bogoslovi te poglavari (rektor, vicerektor, duhovnik i ekonom), koji se o tom životu i odgoju brinu.

CRKVA SVIH SVETIH
Pretpostavlja se da je sagrađena u 14 st. kada se spominje župna crkva Sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka je bila pretvorena u džamiju (Ibrahim-pašina džamija), koja je sačuvana i pretvorena u katoličku crkvu Svih svetih.
Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u bizantsko-maurskom stilu.

 

ERGELA

Među Đakovačkim biskupima i svećenicima prvi poznati pisac bio je Mihael Keserić, ujedno i utemeljitelj slavne biskupske ergele, danas Državne ergele lipicanaca. Godina 1506. smatra se početkom Ergele u Đakovu jer se tada po prvi puta spominje riječ ergela u vezi sa spomenutim biskupom koji je uzgajao devedeset arapskih konja. Smatra se da je ergela postojala i prije prvog pisanog spomena, pretpostavlja se, još u vrijeme križarskih ratova.
Konji i Đakovo se prvi puta pojavljuju u zajedničkom kontekstu u dokumentima 1374. godine, u povodu vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom. Ban Tvrtko darovao je tada bosanskom ili đakovačkom biskupu Petru deset arapskih kobila i jednog pastuha.

 

JEZERO JOŠAVA

Jezero “Jošava“ nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova.To je zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno 1963/64. godine. Prvenstveno je namjenjeno za uzgoj riba, šport i rekreaciju.
Oblik jezera je duguljast, proteže se od zapada prema istoku. Dugačko je oko 4,5 km, a širina iznosi 100 do 180 m. Dubina jezera kreće se od 70 cm do 3m. Na zapadu je nešto pliće, a na istoku nešto dublje. Ipak najveća je dubina u sredini gdje se proteže jedan kanal, bivše korito potoka Jošava, u smjeru zapad-istok. Od kanala bočno prema obali sve je pliće.
Vodotoci i jezera Đakovštine meka su za brojne ribiče i kupače željne odmora i prekrasne prirode.

 

KAPTOLSKE KURIJE

Kanoničke kurije iz 18. stoljeća građene su jedna po jedna u kasnobaroknom stilu. Povod gradnji bila je povelja Marije Terezije izdana povodom sjedinjenja Bosanske i Srijemske biskupije

KATEDRALA SV. PETRA
Đakovačkoj katedrali svetog Petra, građenoj između 1866. i 1882. godine, ne prestaju se čuditi i diviti već od samih početaka gradnje. U nju je utrošeno sedam milijuna opeka iz ciglane đakovačke biskupije a kamen je dobavljan iz raznih europskih država. Nacrte za katedralu naručio je biskup J.J.Strossmayer u Beču kod vrlo poznatog arhitekta Karla Rösnera. Postojanje ovakve velebne crkve u Đakovu zaista je pravo čudo. Ona je plod Strossmayerove beskompromisne vizije u kojoj se nije zadovoljio prosječnošću, nego je tražio najbolje iz umjetnosti i graditeljstva svoga vremena. Katedrala je bogato urešena brojnim umjetničkim djelima poznatih slikara i kipara toga doba, kakvi su bili Ljudevit i Alexandar Maximillian Seitz, Johan Friedrich Overbeck, Vatroslav Donegani i drugi.

KORZO
Pješačka zona kroz staru gradsku jezgru proteže se od katedrale do crkve Svih Svetih i svakodnevno je okupljalište svih uzrasta.
To je zapravo Ulica Ivana Pavla II, koja spaja dva trga; Strossmayerov trg i Trg dr. Franje Tuđmana.

 

MUZEJ ĐAKOVŠTINE

Muzej Đakovštine čuvar je nekoliko vrijednih zbirki: arheološke, kulturno-povijesne, etnografske, numizmatičke i umjetničke.

SAMOSTAN SESTARA SVETOG KRIŽA
Samostan je sjedište Hrvatske provincije Milosrdnih sestara Sv. Križa, a sagrađen početkom 19. st. U sklopu Samostana je crkva posvećena Srcu Isusovu.
Biskup Strossmayer je ponajprije u Đakovo doveo sestre Sv. Vinka, a potom na biskupovu usrdnu molbu majka Marija Terezija Scherer u Đakovo 1868. godine šalje deset sestara koje su već bile određene za polazak u Ameriku. Sestre u Đakovu imaju važan utjecaj jer osnivaju škole, bolnice, vrtiće, grade samostansku crkvu koja je dovršena 1908. godine.

STROSSMAYEROV MUZEJ
Spomen muzej J.J. Strossmayera otvoren je 1991. godine. U prizemlju je stalni postav, a u potkrovlju galerija slika.

STROSSMAYEROV PERIVOJ
Iza katedrale, nalazi se veliki park sa pozornicom, na kojoj se svake godine održavaju folklorne priredbe nadaleko poznatih Đakovačkih vezova.
To je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture.

SPOMENICI U ĐAKOVU
Spomenik biskupu J.J.Strossmayeru (prema modelu Roberta Valdeca oblikovao ga je kipar Marijan Sušac) postavljen je 1999. godine preko puta katedrale Sv. Petra.
Godine 2002. Šimi Vidulinu je postavljen spomenik Berda koji prikazuje taj glazbeni instrument, izrađen od bijelog kamena na ulazu u Strossmayerov perivoj gdje se odvijaju Đakovački vezovi.
Uoči dolaska Svetoga Oca, Ivana Pavla II., biskupiji je poklonjen njegov monumentalni kip. Njegova posebnost je u činjenici da je izrađen iz golemoga hrastova trupca izvađenoga iz Save. Spomenik težak oko 2,5 tone i visok 2,5 metra oblikovali su kipari iz ernestinovačke kiparske kolonije. Postavljen je u dvorištu Biskupskog dvora.
Ispred zgrade suda postavljena je 2008. godine bista Stjepanu Radiću, a u Malom parku nalazi se skulptura Ive Lole Ribara 1952. godine.
U spomen na više od stotinu poginulih hrvatskih branitelja i civila 2001. godine u Đakovu je podignut spomenik, rad akademskog kipara Petra Barišića, nagrađen nagradom ''Vladimir Nazor'' 2002. i, prema mišljenju mnogih, jedan je od najljepših spomenika Domovinskom ratu u Hrvatskoj.